Teme

Od kolekcija do crnog tržišta prođe 200 umjetnina godišnje

Petra Jurić 17:45 • 20.01.2016 Osvježeno 13:09 • 28.02.2016 Vrijeme čitanja 7 minuta
Mary Turner/GettyImages

Škrinja nepoznatog autora, antička svjetiljka, kalež, relikvijar, 88 slika, 24 skulpture, 3 ikone. To su samo neki od prijavljenih umjetničkih predmeta koji stoje na stranicama MUP-a, a za kojima potraga još uvijek traje. Neke od navedenih umjetnina nestale su još ranih devedesetih.

Procjenjuje se kako crno tržište umjetnina danas uvjerljivo postaje najprofitabilnije tržište takve vrste, čak i profitabilnije od crnog tržišta povezanog s drogom.

Tim sakrivenim područjem kolaju nezamislivi iznosi, a ilegalne radnje koje se provode direktno utječu na zemlju podrijetla neke umjetnine, njezin transport i mjesto gdje ona na kraju završi.

Prema podacima MUP-a, na godišnjoj razini nestane dvjestotinjak umjetničkih djela, a čak 80 posto od toga su umjetničke slike.

Takvim otuđivanjem izravno se nanosi šteta kulturnoj i umjetničkoj baštini neke zemlje koja ostaje bez jednog dijela svog umjetničkog identiteta, nerijetko zbog nečijih sebičnih prohtjeva. 

Metropolitan Museum of Art Announces 2014's Attendance Broke All Time Record At 6.3 Million Visitors
Spencer Platt/GettyImages

Traži li tko nestale umjetnine?

U MUP – ovoj javno dostupnoj bazi najstariji slučaj ukradene umjetničke slike je djelo nepoznatog autora iz 1866., “Isus predaje ključeve svetom Petru”, koja je nestala 1991. iz Grbljave.

Kradu se i ostali vrijedni predmeti poput kaleža, raspela, kipova, skulptura, starih knjiga, rukopisa, arhivskih dokumenata, starog oružja i novca, starog nakita, amfora i fragmenata kamene plastike.

Više od 30 posto umjetnina koje se pojave na našem tržištu su krivotvorine, a u MUP-ovoj službenoj bazi ih je 15. Među njima se nalaze kopije Ede Murtića, Đure Pulitike, Mersada Berbera, Mladena Veže, Oskara Hermana, Paula Gauguina i Miljenka Stančića.

Na crnom tržištu najtraženija su djela Vlahe Bukovca i Julija Knifera.

Vlaho Bukovac/commons.wikimedia.org

Posebno je zanimljiv nestanak 10 skulptura Ivana Meštrovića u razdoblju od 1991. do 1995. na području Drniša, o čemu nismo uspjeli dobiti detaljnije informacije, a poznato je kako je tijekom rata nestao velik broj umjetničkih djela iz Hrvatske. Povrat tih kulturnih dobara otuđenih u vrijeme Domovinskog rata, od 1996. godine u cijelosti koordinira i vodi Ministarstvo kulture RH odnosno Povjerenstvo za povrat kulturnih dobara.

Do sada je, u razdoblju od 2001. do 2013. godine, vraćeno 25.260 kulturnih dobara.

Brojna otuđena kulturna dobra i umjetnine koje su se nalazile ili se još uvijek nalaze na području Republike Srbije, predmet su djelovanja posebnog međudržavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Republike Srbije. Imenovana međudržavna Povjerenstva zadužena su za provedbu Protokola o povratu kulturnih dobara.

Interpol plakatima podiže svjesnost

Na međunarodnoj razini potragu za nestalim umjetničkim djelima provodi Interpol. Ova organizacija dva puta godišnje, u lipnju i prosincu, objavljuje plakate s fotografijama najtraženijih umjetničkih djela u posljednjih šest mjeseci.

plakat
Interpol.int

To se čini kako bi se podigla razina svjesnosti o sve većem problemu krađe vrijednih umjetnina. Kako stoji na njihovoj službenoj stranici, od objavljivanja prvog takvog postera 1972., uspjelo se ući u trag 257 umjetničkih predmeta od kojih je 51 pronađen. 

Sa stopom uspješnosti od 20 posto, vrijednost postera je solidna.

U Interpolovoj javno dostupnoj bazi podataka trenutno se traga za 126 umjetničkih djela, najviše iz Čilea, a zastupljene su i umjetnine iz Gvatemale, Španjolske, Italije i Nizozemske.

Među njima nije niti jedno djelo iz Hrvatske, ali se u njihovoj internoj bazi trenutno nalazi 475 djela za kojima potraga još uvijek traje. Hrvatska je Interpolova članica od 1993.

Što kradljivci mogu s ukradenim umjetninama?

Prema nekim tvrdnjama, nijedan ugledni kolekcionar ili aukcijska kuća ne bi kupili ukradenu umjetninu. Osoba koja je umjetninu ukrala, na crnom tržištu navodno može dobiti tek 5 do 10 posto stvarne tržišne vrijednosti te umjetnine, a kupac takve umjetnine može se nadati jedino preprodaji po višoj cijeni. 

Prema stranici Forbes.com, neke od opcija kradljivaca umjetnina su:

No tvrdnje kako nijedan ugledni kolekcionar ne bi kupio ukradenu umjetninu su diskutabilne, s obzirom da i u tom svijetu postoji vrlo raširena “tamna strana”.

Naime, mnogim kupcima diljem svijeta podrijetlo umjetnine uopće nije bitno. Bitno je da visi na njihovu zidu, stoji na njihovoj komodi i slično. Umjetnine su u najvećem broju slučajeva statusni simbol.

Opening Of The Art Fairs Abc Art Berlin Contemporary & Positions Berlin
Adam Berry/GettyImages

“Tamnom stranom” dominiraju i povjesničari umjetnosti i drugi ljudi iz struke. Oni za male iznose sudjeluju u potpisivanju certifikata pomoću kojih se umjetninama daje lažna vjerodostojnost, a nakon toga se bez problema plasiraju na crno tržište.

Čuvanju umjetnina od krađe u prilog ne idu ni jednostavni katalozi odnosno način dokumentiranja radova u pojedinim galerijama, muzejima i sličnim institucijama.

Za pouzdano utvrđivanje identiteta nekog umjetničkog djela, potrebno je posjedovati što više detalja, uz osnovne informacije kao što su tehnika u kojoj je djelo nastalo, podloga, dimenzije djela, te najosnovniji podaci o datumu nastanka i autoru (ako je poznato).

Sagleda li se crno tržište na općoj razini, to je područje gdje se mogu naći najbizarnije stvari na prodaju. Uz sada već “klasične” kategorije crnog tržišta, kao što su prostitucija, droga, oružje, posebno je zastupljeno i trgovanje organima.

Prema podacima stranice FinanceDegreeCenter.com, bubreg je i dalje najskuplji organ na crnom tržištu, a cijena se kreće oko 262 tisuće dolara. Za par očiju morat ćete izdvojiti 1,525 dolara, za jetru 157 tisuća dolara, a za jedno rame oko 500 dolara. Prodaju se i egzotične životinje, kao i njihovi vrijedni dijelovi, a jedan od vrlo traženih resursa na crnom tržištu je i sperma. Čak 90 posto postupaka umjetne oplodnje u Kanadi obavljeno je korištenjem banaka sperme, a podrijetlo nerijetko nije poznato.

Facebook komentari