Što je nafta

Znate li što je nafta?

Dvojica prijatelja odvažila su se na road trip po magistrali po ljeti. Nakon 5 sati vožnje upalio se znak na ekranu od kokpita koji je signalizirao da je gorivo pri kraju. Ta informacija ih je navela na razgovor i promišljanje o toj supstanci koja je toliko neophodna za kretanje današnjih modernih vozila. “Što je to bezin uopće? ” – upita jedan prijatelj drugoga. “Pa benzin je derivat nafte koji kad izgara pokreće motor. ” “A što je nafta uopće? – nastavi drugi prijatelj poput malog znatiželjnog dijeteta. Ustvari upravo takav pristup je u prošlosti vodio do najpromišljenijih filozofskih momenata. Međutim, to je već bilo teže pitanje. Znate li vi što je nafta? Nafta se na latinskom jož zove petroleum. Ta riječ se pak sastoji od riječi petra što znači stijena i oleum što znači ulje. Kada se te dvije riječi spoje, dobije se kameni ili zemno ulje, što je ustvari definicija nafte.

Što je nafta i od kuda dolazi?

Nakon što znamo što je nafta, vrijedi proučiti i gdje se ona nalazi i kako nastaje, kako bi istinski mogli razumjeti tu definiciju. Dakle kap što smo rekli, to je zemno ulje tj. smeđozelena, katkad i smeđecrna tekućina koja potiče iz sedimentnih slojeva Zemlje. Naftu nekada možemo naći i u metamofrnim i magmatskim stijenama. Nafta je ustvari neoslobođena energija i nastala je propadanjem fosila i drugih životinja i biljaka umrlih tisućama godina prije. To je smjesa koja se sastoji od ugljikovodika, a sastav nafte se mijenja ovisno od nalazišta do nalazišta. Kao što smo spomenuli u uvodnoj priči, dvojica prijatelja se ne bi ni zapitala što je nafta da auto nije bio na rubu stajanja zbog nedostatka goriva. Upravo je to primarna svrha za koju se nafta koristi: za pokretanje goriva. Međutim, benzin nije jedini derivat nafte koji nam koristi. To je sirovina od kojedobivamo i mnoge druge korisne proizvode poput plastike, umjetnog goriva, razrijeđivača i raznih drugih kemikalija.

Što je nafta i gdje se vadi?

Znao što je nafta, znamo od kojih riječi dolazi i od čega se sastoji. Znamo i za što služi. Vrijeme je da produbimo svoje znanje i saznamo gdje se taj toliko nužan resurs vadi. Ležišta nafte se mogu naći prvenstveno u sedimentnim stijenama gdje su se u prošlosti taložile velike količine organiskih tvari. Dubina na kojima se nafta nalazi može također veoma varirati, od svega 4-5 metara pri površini pa sve do 5 kilometara u dubini zemlje. Dubina nafte također utječe i na kvalitetu nafte, jer upravo anaerobni uvjeti i nedostatak kisika čini naftu kvalitetnom, dok dotok kisika može degradirati njezinu kvalitetu. Kada gledamo gdje se nafta najviše crpi po veličini njezinih proizvođača, onda uvjerljivo pobjeđuje Saudijska Arabija koja poizvodi preko 10 milijuna barela. Iduća je Rusija s 9, 27 milijuna barela dok su Sjedinjene Američke Države s 8 milijuna barela. Slijede ju Iran sa 4 i Meksiko s 3, 8 milijuna barela. Ali, sve te države znaju odgovor na pitanje što je nafta: “to je osnovni pokretač naše ekonomije”.

Tagovi: benzin, nafta, petrokemijska industrija, test