Teme

Nevidljivi igrači: upoznajte civilne hakere

Marinko Brkić-Tot i Ivana Smolčić 18:23 • 05.03.2016 Osvježeno 08:56 • 06.03.2016 Vrijeme čitanja 9 minuta
Patrick Lux

Zaboravite klasičnu sliku hakera, osobe koja napada i uništava računalne sustave, toliko poznatu iz filmova. Haker s time nema veze. To je osoba koja popravlja sustave i pojednostavljuje procedure. 

S druge strane, postoje i civilni hakeri. Ukratko i kolokvijalno, to su osobe koja “popravljaju države” tako što na temelju otvorenih podataka koje su objavila tijela javne vlasti izrađuju aplikacije koje građanima olakšavaju život.

Tražite doktora, vrtić, zanima vas koliko troši vaša općina, od čega žive stranke? Domaći civilni hakeri za to su već napravili besplatnu aplikaciju. 

NOAA Holds News Conference On Impending Winter Storm On East Coast
Ilustracija / Alex Wong / Getty Images

Upravo danas u sklopu konferencije CodeAcross održava se njihovo godišnje druženje – Hackaton. Okupili su se kako bi zajednički programirali aplikacije korisne za društvo. Ove godine, između ostalog, rade na aplikaciji radnog naziva Karta kriminala koja će prikazivati trendove kaznenih dijela u RH. 

Uz kave, sendviče i rock, sjede u dvjema učionicama zagrebačkog Fakulteta elektronike i računalstva. To je ujedno i rijetka prilika da se vide uživo. Dolaze iz svih krajeva Hrvatske.

Oni hodaju oko vas i razmišljaju na glas, ljudi sa znanjima i sposobnostima koja im omogućuju da budu katalizatori pozitivne promjene u društvu. 

O njima ste čitali u medijima, iako ih možda niste poznavali pod tim imenom. Sjećate se mobilne aplikacije na kojoj se mogao vidjeti dolazak tramvaja, zvane ZETcheck ? 

https://www.facebook.com/ZETcheck/posts/1549602048598902

Napravili su je civilni hakeri, iako ona danas ne postoji, postala je prvi i medijski najeksponiraniji primjer građanske akcije koja je upotrebom javnih podataka proizvela društvenu korist.

Još jedan primjer jest aplikacija Pametno zdravlje pomoću koje je moguće provjeriti dostupnost i popunjenost liječnika opće prakse na nekom području, ili Gugalage, aplikacije kojom je moguće pretraživati vrtiće.

gugalaga_screenshoot
Screenshot / gugalaga.com

U široj slici, izvješća Europske unije o korištenju sličnih informacija govore kako su one samo prošle godine spasile oko 1450 života i otvorile tisuće radnih mjesta. 

Sve takve aplikacije imaju nešto zajedničko. One koriste otvorene podatke, koncept o kojem se sve više govori i koji stoji i iza razvoja Portala Otvorenih podataka Republike Hrvatske.

Termin Otvoreni podaci zapravo opisuje sve podatke koje stvaraju tijela javne vlasti. Sam portal zapravo je katalog trenutno dostupnih podataka u Hrvatskoj. Regulativa govori da tijela javne vlasti moraju objaviti kojim bazama podataka raspolažu jer su ti podaci proizvedeni javnim novcem. 

Izgled skupova podataka prije obrade / Screenshot
Potom nastupaju civilni hakeri, koji temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama zatraže podatke i tijelo javne vlasti mora omogućiti pristup. Barem tako stvari izgledaju na papiru.

U praksi, u javnoj upravi postoji vrlo niska razina educiranosti o tim obvezama, i teško se rastaju od baza podataka. Tu nastupa Ured povjerenice za informiranje koji temeljem žalbe građana, nakon provedenog postupka žalbe, daje tijelu javne vlasti nalog da neki set podataka mora biti otvoren, i da mora biti dopuštena ponovna upotreba. To je pak termin, koji omogućuje građanima – civilnim hakerima, da od njih izrađuju spomenute aplikacije. 

– Trenutno u procesu imamo oko 45 žalbi građana kojima su tijela javne vlasti odbile dati informacije – opisuje povjerenica za informiranje Anamarija Musa. 

No, ne čuvaju sva tijela javne vlasti podatke za sebe. Već spomenuta aplikacija Pametno zdravlje zapravo koristi više setova podataka koje su objavila tijela javne vlasti, sve s ciljem ispunjenja obveze.

Ona koristi podatke o lokacijama liječnika, liste lijekova i popunjenost, kako bi se podaci prezentirani u nečitkim tablicama učinili dostupnima putem prezentacije u grafičkom formatu.

Screenshot / Pametno zdravlje

Upravo je korištenje takvih podataka jedan od zamašnjaka razvoja digitalne ekonomije 21. stoljeća. U toj ekonomiji, informacija je ključ, a ako je dobro strukturirana, vrijedi novac. Svjetska banka govori kako je samo u EU, posao korištenja otvorenih podataka u poslovne svrhe 2008. godine vrijedio oko 200 milijardi eura i rastao stopom od sedam posto godišnje. 

Jednostavno, sektor otvorenih podataka toliko je velik da postoji prostor za društvenu korist, poput već spomenutih aplikacija.

Načini zarađivanja

No postoji prostor za zaradu koja dolazi preklapanjem setova podataka, čime se stvara proizvod koji ima vrijednost koju je netko spreman platiti.

Primjer za to su aplikacije koje barataju financijskim podacima tvrtki, ali i primjerice, aplikacija za koju saznajemo da je u izradi, a koja omogućuje tvrtkama koje prodaju tehničku zaštitu da vide gdje postoje trendovi povećanja provala. Time tvrtke dobivaju mogućnost nuđenja svojih proizvoda tamo gdje su građani trenutno najugroženiji. 

U Hrvatskoj je proces otvaranja države počeo prije nekoliko godina pripremom, a stvarno započeo u ožujku prošle godine lansiranjem Portala Otvorenih podataka. Svoj život započeo je sa stotinjak setova podataka.

Danas ih na portalu ima 223. Prema podacima koje je iznio Tomislav Vračić, načelnik sektora za infrastrukturu pri ministarstvu Uprave RH, do sada je svoje podatke objavilo 56 tijela javne vlasti.

U Hrvatskoj ih ima oko šest tisuća. -Proces otvaranja je započeo i sada treba raditi na edukaciji službenika, to je izazov s kojim smo suočeni – opisao je Vračić. 

Tijekom panel diskusije pod nazivom “Otvoreni podaci i civilni hakeri – od usamljenih primjera do standarda” koja je održana jučer na Veleučilištu Algebra, istaknuta su dva glavna problema.

Marta Reljković / Fotosekcija Kset

Prvi je spomenuta edukacija jer djelatnici u javnoj upravi često nisu dovoljno educirani ni upoznati s konceptom otvorenih podataka dok podaci nisu baš uvijek u strojno čitljivom obliku, niti prilagođeni za ponovnu uporabu.

Najbolji primjer za to jest proračun grada Zagreba koji se objavljuje u zatvorenom pdf formatu, što bitno otežava pristup sadržaju. Civilnim hakerima trebaju tablice iz kojih mogu vući podatke.

Drugi je problem educiranosti, kapaciteta, tehničkih prepreka te stanja baza podataka. S nekima od njih se susreću civilni hakeri u svojoj borbi za transparentnost podataka i društvenu korist. Te su prepreke i razlozi zbog kojih će oni ponekad i odustati.

Josipa Vragolov / Fotosekcija Kset

Ili će pronaći način, jer način uvijek postoji. Od udruge, preko tijela javne vlasti, sektora i ureda, postoji jedna tanka horizontalna nit osoba koje razumiju što Otvoreni podaci znače za Hrvatsku i kakav društveni i ekonomski potencijal predstavljaju.

Nova nafta?

Djelujući u okviru zakona i propisa, svaki na svoj način širi svijest o tome da otvaranje podataka znači razvoj civilnim hakerima. Oni će tada stasati i postati poduzetnici od kojih će država živjeti. Oni će isto tako izvoziti, jer ih ništa ne sprječava da iste aplikacije naprave i za druge zemlje gdje postoje podaci. 

Josipa Vragolov / Fotosekcija Kset

Do danas, civilni hakeri su prošli put od usamljenih primjera do skupine osoba koja danas uči živjeti od otvorenih podataka. Oni su zametak digitalne ekonomije u Hrvatskoj.

Potencijal koji političari često ne propoznaju, i to iz čistog neznanja i neinformiranosti. Jer da shvate, manje bi pričali o rezanju, a više o otvaranju najvećeg resursa države – podataka kojima ona raspolaže. 

Newsletter

Imaš li mišljenje?
IZRAZI GA!

Facebook komentari